Commonwealth vs EAEZ (Euroazijske ekonomske zajednice)

Da li je je UK dio Euroazije?
I na koji nacin ce UK biti dio buduceg EAEZ?
Koliko su zemlje Commonwealth-a, sa ulaskom UK u EU, spremno bile prihvatile EU, i koje su tada interese nasle za sebe? Za sada, jos uvijek ostaje misterija za vecinu EU naroda, zasto je  ves masina u Engleskoj skuplja nego u EU, ali i bilo kojem drugom dijelu  svijeta.
(Za Amerikance, da ne bude zabune, ovo je nesto sto je poznato u Americi kao “Kvaka 22”.) Zasto UK toliko drzi zatajenim za EU interese, zemlje Commonwealth-a?
I da li je Hadrijanov zid onaj koji drzi Englesku podvojenu u svojim  interesima prema EU zemljama, i uopce njenom odnosu prema teritoriju i  tvorevini EU? BREXIT je za pohvalu. Ali treba ici dalje. Slijedeci konstruktivan  politicko-ekonomski potez Europe je EEZ, i odmah i EAEZ ( Euroazijska  ekonomska zajednica).
Kako bi se Engleska sada mogla odnositi prema EAEZ?
I hoce li rijesiti svoj kucni problem, svoju podvojenost,jer na kraju taj problem ide najvise na stetu njima samima.
Samim tim se postavlja i pitanje: kakav ce biti i status Commonwealth-a prema EAEZ-u? Uz duzno postovanje prema Engleskom parlamentu sto se odluke donose  nakon “sto se prespava”, sa ovm pitanjem, o podvojenosti Engleske, imamo  dojam da oni cijeli problem zele prespavati.
Ovoliko odugovlacenje rijesenja ovoga problema, je preko svake mjere, a posebno za ovo digitalno doba.
U Hrvatskoj ima poslovica “nemoj se praviti Engez”. Moze li se ona odnositi i na ignoriranje ovoga problema? Vidjeli smo da u glazbenoj industriji, filmskoj,…Engleska vrlo brzo  reagira. Pa sto se desava sa tom brzom reakcijom Engleske kada je u  pitanju njena brza reakcija prema gospodarskoj politici EU, EEZ, i EAEZ? Skorom EAEZ ekonomskom sistemu, Engleska bi tebala imati poseban  status u donosenju politickih odluka, a preko Engleske, EAEZ bi trebao  imati i poseban status za zemlje Commonwealth-a. Poslije BREXIT-a, ovo je pitanje na koje Engleska sada treba odgovoriti, i u politickom i u ekonomskom smislu. Nakon njemackih povijesnih “rijesenja” politicko-ekonomskih pitanja  Europe, sada Nizozemska preuzima odgovornost za EU, preko  politicko-ekonomskog tijela, EEZ. I to: htjela to ona, ili ne. Od 84-88 vodili su se pregovori za skandinavsku regiju sve do  Engleske, a vezano za prostituciju i narkomaniju. I posljedica pregovora  je bila, da su se velike financije slijevale u Nizozemsku iz tih  zemalja, da bi se one same ocistile od prostitucije i narkomanije. A  Nizozemska im je dodijelila svoj teritorij, na kojem je zastitila  prostituciju i narkomaniju. Na isti nacin, sada bi se trebalo rijesiti politicko-ekonomsko pitanje Europe, dakle kroz EEZ, a onda i Euroazije, kroz EAEZ.
(Euroazija je kontinent, a ne Europa i Azija. Ta podjela je bila odraz  politicko-ekonomske i religijske podjele euroazijskog kontinenta, a koje  sada sve vise gube svoje ostre granice.)
Koliko je spremna UK financijski izdvojiti za Nizozemsku kao domacina,  europskog a onda i azijskog politicko-ekonomskog tijela EEZ, i EAEZ. Kako ce se politicko-ekonomska pitanja u Europi rijesavati samo preko EEZ?
Politicko-ekonomska pitanja u Europi su neradvojna. Mi smo vidjeli kako  prolazi Europa kada se ova ptanja razdvoje: nastaje nenormalna  dekadentna tvorevna kao sto je takozvana EU, navodna “drzava”. Plodno  tlo za nesporazume i politikantstvo, izmisljene institucije bez zakonske  osnove i realne potrebe, koja se nosila sa ekonomskim problemima, a  koji su bili isprepleteni sa politickim pitanjima, i preko toga EU utiho  preuzimala potpunu vlast u Europi. Posebno odredene zemlje sa jacom  ekonomijom i ambicijama za sirenjem i sa opasnim namjerama. Ekonomija je neizbjezni dio aparata za ratovanje i stoga opasno u  rukama novih ekonomskih tijela, a bez konkretne kontrole zemalja  clanica.
Zato je opasno nesredivanje ovoga problema unutar EAEZ, sa svim pitanjima koja smo postavili u ovome tekstu. Dodatnu ulogu u politickom,a i ekonomskom rijesavanju ovih pitanja pri EEZ i EAEZ, trebaju preuzeti i ambasadori zemalja.
Ambasadori svijeta su do sada bili besposleni, bez velikih poslova i  konkretnih zadataka, a za njih su se odvajali veliki izdaci.  Digitalizacijom, oni su imali i jos manje posla.
Oni sada sa ovom ulogom, politickih posrednika za rijesavanje politickih  pitanja pri EEZ, prestaju biti “slijepo crijevo politike” i napokon ce  dobiti jasnu ulogu i poslove.
Ovaj novi svjetski sistem financijski sistem, ne podnosi beskorisne  funkcije, kao ove ambasadorske, a koje su bile utociste “politicarima u  izgnanstvu”.

http://galoscoin.nl/blog/commonwealth-vs-eaez-euroazijske-ekonomske-zajednice/