Novi Obzori- Medicina u svemiru

Prošlo je tek malo više od pola stoljeća otkako je Yuri Gagarin postao prvi čovjek u svemiru. Danas su radovi na razvoju tehnologije potrebne za ostvarivanje svemirskog turizma, kolonizacije Marsa i sličnih ideja, već u punom zamahu. Osim proizvodnje prikladnih letjelica, druge važne prepreke o kojima se u medijima govori su pronalazk planeta s uvjetima prigodnima za život i sama(ne)mogućnost prosječne osobe da si sve to priušti. U svemu tome se možda prerijetko postavlja jedno bitno pitanje- ŠTO ĆE DUGOROČNI BORAVAK U UVJETIMA TOLIKO RAZLIČITIMA OD ZEMLJE UČINITI LJUDSKOM TIJELU I UMU?

---

Odlazak sa Zemlje

Veliki problem u izvedbi svemirskog putovanja su ekstremno velike linearne sile koje djeluju zbog ubrzanja pri polijetanju ili zbog usporenja pri slijetanju. Sile ubrzanja mogu biti i do 9 puta veće od Zemljine sile teže i traju nekoliko minuta, što najviše utječe na najpokretljiviji dio našeg tijela-KRV. Pri sili 9.puta većoj nego na Zemlji, tj. sili od 9G, velike bi se količine krvi premjestile noge pri sjedećem ili stojećem položaju, uzrokojući tako gubitak svijesti kroz nekoliko sekundi. Nakon dužeg trajanja takvog stanja,što je i slučaj s uzletom svemirske letjelice, nastupila bi smrt.

Kako su inženjeri doskočili ovom problemu?

Tako što se nasloni sjedala mogu prilagoditi kako bi se sila ravnomjerno rasporedila, pri čemu astronauti osjećaju silu od ''samo'' 3G. S druge strane, potrebno je usporavati kroz putanju od preko 15000 kilometara kako bi se izbjegla sila usporavanja zbog koje bi se belike količine krvi slile u intrakranijalne krvne žile. Fiziološki otpor povećavanju tlaka u tim žilama pruža cerebrospinalni likvor, ali s porastom negativinih G eventualno bi došlo do rupture intracerebralnih žila i kobnih posljedica.

Bestežinske poteškoće

Nasuprot uobičajnom vjerovanju da u svemirskim letjelicama nema sile teže, okolna nebeska tijela i dalje privlače putnike, ali jednako privlače i letjelicu zbog čega dolazi do tzv. bestežinskog stanja. Ukoliko se radi o kratkom periodu boravka u takvim uvjetima, ne postoje veće posljedice na tijelo. Mogu se javiti mučnina, premještanje tjelesnih tekućina i smanjenje fizičke kondicije uslijed smanjenje fizičke aktivnosti. Mučnina traje samo nekoliko dana, a mogući manjak proprioceptivnih signala koji se inače registriraju u centru za ravnotežu zbog sile teže. U bestežinskom stanju nema normalnog hidrostatskog tlaka pa se tjelesne tekućine poput krvi preraspodjeljuju iz nižih dijelova tijela u više. Povećanje intrakranijalnog tlaka uslijed preraspodjele tekućine mogući je uzrok i promjena poput edema papile vidnog živca. Zanimljivo je da iz nepoznatog razloga smetnje češće nastaju u desnom oku nego u lijevom i da su muškarci češće pogođeni nego žene.

Zapaženo je kako s produljenim boravkom u bestežinskom stanju dolazi i do smanjena volumena eritrocita, pada mišićne snage i maksimalnog srčanog rada te do osteoporoze, odnosno gubitka kalcija. Gubitak koštane mase predstavlja ozbiljan rizik od fraktura.

Psiha svemirskih putnika

Mnogostruke su implikacije višegodišnjeg interplanetarnog leta Provoditi 24 sata dnevno s istom skupinom osoba u relativno skučenom prostoru može imati razne negativne posljedice . Tijekom 2010. i 2011. godine u Rusiji je izveden eksperiment u kojem je šest dragovoljaca zatvoreno u simulacijsku letjelicu na 17 mjeseci, koliko bi mogao trajati put do Marsa, a četvero je pokazalo određene psihičke promjene. Jedna osoba je razvila blagu depresiju, druga je imala smanjenu pozornost, treća je počela učestalo drijemati , a četvrta se osoba privikla na 25 satni cirkadijani ritam. Naime astronauti tijekom misija spavaju 2 sata manje nego na Zemlji, unatoč uzimanje lijekova za spavanje.

Spinoff

NASA posljednjih 40 godina izdaje časopis Spinoff u kojem se navode načini na koji se tehnologija razvijena za svemir koristi ovdje na Zemlji. Srčane pumpe koje produžuju život pacijentima na listi za transplantaciju već su u upotrebi,a metoda za mjerenje glukoze u krvi bez igle, uređaji za ranu detekciju Alzheimerove bolesti su u procesu razvoja. Istraživanje načina osiguranja pravilne prehrane astronauta dovelo je do neobične primjene saznanja u proizvodnji dječje hrane obogaćene omega-3- masnim kiselinama. Jedno važno otrkiće su i filteri od nanovlakana koji omogućuju izuzetno učinkovito pročišćavanje vode.

REFERENCE

1. Guyton and Hall Textbook of Medical Physiology - 13th Edition

2. R Thirsk- Physicians as Astronauts. MJM 2011.

3. https://spinoff.nasa.gov/