Žuta ivica

Neverovatno bogatstvo biljnog sveta u našim krajevima, sa posebnim osvrtom na Toplički okrug, pokušaću da dočaram svojim postovima.

Poponac je prva predstavljena biljka.

Prolećno buđenje i zamah novog života u prirodi donose raskošne boje, čudesne oblike cvetova, opojne mirise...

Žuta ivica

Žuta ivica, ivica, mali bor, neki su od naziva koje srećemo u narodu.
Latinski naziv: Ajuga chamaepitys (L.) Schreber.
Ajuga chamaepitys

Žuta ivica je jednogodišnja zeljasta biljka. Može da poraste do visine od 20 centimetara.
Na prvi pogled, sa svojim blago povijenim, nagnutim stablom, zaličiće vam na grančicu četinara.
Opojni miris borovih iglica koji se širi iz zgnjčenih listova podstakao je ljude da je nazovu malim borom.

Aroma potiče od 36 isparljivih komponenti.

Thirty-six compounds were identified and γ-muurolene (40.3%), limonene (20.5%) and germacrene B (7.8%) were found to be the major constituents of the oil. link.

Odlično podnosi sušne periode.
Spada u kategoriju korovskih biljaka ali i pored toga uživa veliku popularnost u narodnoj medicini na području Turske i Irana, a pripisuje joj se blagotvorni efekat na reumatizam, astmu, diabetes, malariju i dijareju link.

Ja sam je videla i slikala na nekultivisanom delu brda Hisar, na oskudnoj krečnjačkoj podlozi.
To je bila mala zajednica od pedesetak jedinki.

Privlači poglede prelepom zelenom bojom listova, jarko žutom bojom i karakterističnim oblikom svojih cvetova.
Period njihovog cvetanja je od aprila do oktobra meseca.
Cvetovi ostaju na biljci i posle perioda cvetanja, suše se.
Seme živi aktivno, oko pedesetak godina, a klija na prilično visokoj temperaturi, iznad 20^oC.

---

Naučna klasifikacija:
carstvo Plantae -> divizija Magnoliophyta -> klasa Magnoliopsida -> red Lamiales -> porodica Lamiaceae.

---

Podaci o rasprostranjenju vrste Ajuga chamaepitys (L.) Schreber u Srbiji pokazuju najveće prisustvo na lokalitetima useva i strnjišta na području Novog Sada i Subotice, mada se može videti i u vinogradima i voćnjacima.
U svetu, široko je rasprostranjena u oblasti Mediterana i zapadne Azije.

Nijedna vrsta nije beznačajna, i svaka ima svoju ulogu u opštem poretku u prirodi.

Originalna scena, prvi put viđena jula meseca 2018. godine.

Život je borba, idemo dalje…

---

Vunasti naprstak

Vunasti naprstak, vunasti digitalis, pustenasti naprstak, škripavac, besniče, besnik, pusničara, mnogo narodnih imena ove biljke.
Latinski naziv: Digitalis lanata Ehrh.

---

Naučna klasifikacija:
carstvo Plantae -> divizija Magnoliophyta -> klasa Magnoliopsida -> red Lamiales -> porodica Scrophulariaceae.

---

Višegodišnja biljka, potiče sa naših prostora, sa Balkana. Raste pored puteva, na livadama i obodima šuma.
Ipak, epitet najlepših nose one sa Tasosa.

Najpoznatija kao lekovita biljka za srčana oboljenja.
Kardenolidi, među kojima je najvažniji digoxin koji se dobijaju iz lista (Digitalis lanatae folium) glavni su sastojci lekova Lanoxin, Digitek, i Lanoxicaps.
Opširnije…

Nemoguće je ne primetiti uspravno stablo visoko do 1,5 metra, specifične, velike cvetove zanimljivog oblika i šara.
Zastala sam i slikala biljku pored puta, ispred Đavolje Varoši.
Ipak, mnoga srca je spasila.

---

Predah, za kraj

Poljska ljubičica
Latinski naziv: Viola arvensis Murray.
Mali, bledožuti cvet poljske ljubičice, veličine do 1,5cm, možete videti na celokupnom prostoru nekadašnje Jugoslavije, a i šire, kosmopolit je.
Slikala sam je u podnožju planine Jastrebac.

Formula mirisa ljubičica, link:

In the essential oil obtained from fresh aerial parts of V. tricolor L. we identified 35 compounds representing 97.76% of the total oil, as follows: 8 sesquiterpenes, 17 aliphatics, 6 shikimic acid derivatives, and 4 monoterpenes. Sesquiterpenes were the major component (59.27%), followed by aliphatics (29.81%), shikimic acid derivatives (8.05%), and monoterpenes (0.30%). The main volatile components found were bisabolone oxide (43.25%), trans-β-farnesene (4.01%), and bisabolol oxide A and B (7.78% and 2.28%).

---

Pozni zumbul

Pozni zumbul, procepak, plava zvezdica, narodna su imena biljke.
Latinski naziv: Scilla autumnalis L.

Spada u zaštićene vrste biljaka. Rasprostranjenost: Sredozemlje, Panonska nizija.
Retka je vrsta na području Toplice.
Bila sam vrlo srećna što mi se ukazala prilika da ih slikam na brdu Hisar.

Sve fotografije snimila sam mobilnim telefonom Samsung A5 tokom sezone vegetacije u kalendarskoj 2018. godini.

Hvala vam na vremenu posvećenom postu.
Ugodan vikend vam želim.

Zdravi, srećni i veseli bili!